Naša tema: MOBING

Poštovani radnici,

Člankom koji slijedi želimo Vas na sažet način upoznati sa zakonskom definicijom mobinga, njegovim najčešćim pojavnim oblicima i posljedicama koje ima i može imati na zdravlje radnika.

Članom 4. Zakona o zabrani diskriminacije kao specifičan oblik diskriminacije naveden je i mobing.

Mobing, prema normi zakonodavca, je oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog.

Kao najčešči pojavni oblici mobinga u praksi, javljaju se;

– širenje glasina, ogovaranje osobe, širenje laži o osobi
– izbjegavanje osobe te poticanje drugih da osobu izbjegavaju
– ne pozivanje osobe na druženja, sastanke, isključivanje iz socijalnih interakcija
– namjerno podcjenjivanje rada osobe
– onemogućavanje napretka radnika
– davanje krivih ili lažnih informacija s namjerom da se osoba osramoti
– davanje nevažnih ili izmišljenih zadataka osobi samo da bi je se omalovažavalo
– dodjeljivanje poslova i zadataka koji su nemogući pa se nakon toga osobu vrijeđa jer isto    nije ispunila
– vrijeđanja na temelju fizičkog izgleda, rase, odjeće, ali u obliku šala i dosjetki – ovo često ide uz komentar kako se osoba ne zna šaliti na vlastiti račun
– vikanje, vrištanje i deranje na osobu i druge vrste neprimjerene neverbalne komunikacije
– davanje najgorih zadataka, loš raspored, ne davanje slobodnih dana i slično
– zastrašivanje i kažnjavanje bez razloga

Osobe koje vrše mobing nazivaju se moberi. Moberi su nedovoljno stručni i kompetentni.
Osobe koje mobingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj značajnoj sferi svog života, najčešće privatnoj (brak, porodica i sl.), psihopate ili sociopate.

Kao tipičan obrazac ponašanja mobera navešćemo slijedeće:

• Ne uvažavaju vas
  Procjenjuju vaš rad na pogrešan i omalovažavajući način.
  Ne sviđa im se vaš način razmišljanja.
  Ne uvažavaju vašu stručnost, znanje, iskustvo.
  Osobno ili pred drugima vas kritiziraju, ismijavaju, ogovaraju.

• Diskriminiraju vas
  Niste jednako tretirani kao drugi kolege bilo u obimu ili vrsti posla, bilo u načinu komunikacije.
  Maknu vas sa mjesta šefa, voditelja…bez opravdanog razloga.
  Premjeste vas na drugo radno mjesto (odjel, lokaciju..) najčešće bez opravdanja i obrazloženja.

• Ignoriraju vas
  Ne razgovaraju sa vama, ne žele da im se obratite.
  Ako ste im uputili dopis sa molbom ili pitanjima obrazloženja to jednostavno ignoriraju šutnjom. Oglušuju se na vaše zahtjeve, upite, traženje razgovora i sl.

• Kontroliraju vas
  Ograničit će vam kompetentnost, neće vam dozvoliti sofisticiranije poslove za koje imate znanje, iskustvo, talent…međutim, ostavit će vam poziciju odgovornosti, osobito u kriznim situacijama. Insistiraju na formi, sadržaj nije bitan, ne zanima ih kako profesionalno obavljate posao.
  Šalju neverbalne i verbalne poruke, prijetnje gubitkom posla, položaja, statusa…
  Nameću vam osjećanje krivnje, straha, manje vrijednosti. Žele da se osjećate psihički labilni. Stimuliraju vas i podstiču da odete na bolovanje.
  Zabranjuju kolegama da pričaju sa vama.

• Ne omogućuju vam
  Ne omogućuju vam da izrazite sve svoje potencijale i sposobnosti.
  Vaš magisterij, doktorat i sl. zatvore u ladicu na duže vremena.
  Uskraćuju vam informacije, stručno usavršavanje…
  Ne odobravaju vam dan godišnjeg odmora u svrhu stručnog usavršavanja po vašem izboru, a također ni slobodan dan, pod izlikom da to nije u skladu sa potrebama vašeg radnog mjesta.
  Također vam ne omoguće edukaciju, specijalizaciju, tj. usavršavanje, čak ni onda kada vas presele na drugo radno mjesto.

Žrtve mobinga su:

– Izuzetno sposobni, stručni i kreativni ljudi.
– Mirni i povučeni, koji nisu skloni raspravama.
– Ljudi koji uočavaju probleme i glasno upozoravaju na njih.
– Zastrašeni, tj. oni koji se boje.
– Mladi ljudi na početku radnog vijeka – koji su puni entuzijazma i novih ideja.
– Oni čija je karijera u usponu.
– Sredovječni, i ljudi pred kraj radnog vijeka.
– Bolesni, invalidi i pripadnici nekih manjinskih grupa.
– Skoro se može reći da su idealne žrtve, odgovorni, motivisani, savjesni, osjetljivi na priznanje i kritiku i ličnosti sa visokim osjećajem za socijalnu pravdu.

Mobing ima naročito štetne posljedice na psihičko stanje i zdravlje žrtve mobinga, ali izaziva ekonomsko – socijalne (porodične) posljedice, kao i pravne posljedice.

Zbog mobinga komunikacija u radnom okruženju postaje neprijateljska i neetična. Mobing postepeno vodi slabljenju motivacije, zamoru, odnosno iscrpljenosti (burn-out sindrom), što se neminovno odražava na produktivnost na radu. Posljedice mobinga mogu biti katastrofalne za žrtvu i za kolektiv.

Istraživanja pokazuju da se na spletkarenje, potkopavanje i ponižavanje s ciljem eliminacije nepoželjnog iz kolektiva, troši mnogo više energije nego za sam rad za koji se prima plaća. U našem ozračju tzv. divljeg (prijelaznog) kapitalizma i bespoštedne borbe za što bolje radne i profesionalne pozicije i materijalne interese u konkurenciji koja ne prihvata milost, cvijeta fenomen „mobinga“ koji je opisan u psihologiji rada, odnosno poslovnoj psihologiji.

Pozivamo sve radnike koji smatraju da su žrtve mobinga da se jave Nezavisnom sindikatu radnika elektroprivredne djelatnosti koji će svaki zahtjev pažljivo razmotriti i radnicima pružiti adekvatnu savjetodavnu potporu.

                                               Nezavisni sindikat radnika elektroprivredne djelatnosti – NSRED