Dr.sc. Zinaida Dimitrijević
Vanjskotrgovinska komora BiH, mora biti napomenuto, ima izuzetno dobar sektor za edukaciju svojih članica, privrednih subjekata. U skladu sa tim, Vanjskotrgovinska komora BiH je organizovala edukaciju iz teme održivog razvoja – izvještavanje od strane kompanija o svojim ne-finasijskim aspektima kojim se opisuje uticaj kompanije na okolinu, društvo i ekonomiju.
Treba reći da u EU već je na snazi Direktiva o izvještavanju o održivosti, i odnosi se na korporativnom izvještavanje o održivosti (CSRD), koja proširuje i jača zahtjeve za izvještavanje o održivosti za kompanije koje posluju u EU.
- Ključne tačke CSRD-a
Zamjenjuje Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) – CSRD se nadovezuje na NFRD i zamjenjuje je, značajno proširujući njezin obim i zahtjeve za izvještavanje.
- CSRD se odnosi na:
- Velike kompanije koje ispunjavaju najmanje dva od ovih kriterija:
- Više od 40 miliona eura neto prometa
- €20+ miliona ukupne imovine
- 250+ zaposlenih
- Uvrštena male i srednja kompanije (MSP), ali uz prelazno razdoblje.
- Kompanije izvan EU-a sa značajnim poslovanjem u EU (150 miliona eura + promet).
Obvezni standardi izvještavanja – kompanije moraju izvještavati na temelju Evropskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS) koje je razvila Evropska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG).
Zahtjev za potvrdu treće strane – Kompanije moraju dobiti ograničenu garanciju od nezavisnih revizora o svojim objavama o održivosti.
Digitalno izvještavanje – izvještaji moraju biti u standardizovanom, digitalnom formatu radi bolje dostupnosti i transparentnosti.
Dvostruka značajnost – kompanije moraju otkriti:
- Kako pitanja održivosti utječu na njihovo poslovanje (finansijska materijalnost).
- Kako njihovo poslovanje utiče na ljude i okolinu (materijalnost uticaja).
Obzirom da Ciljevi održivog razvoja na nivou UN-a (Ujedinjenih naroda) usvojeni još 2015.godine, prije nego što je EU uvela svoju direktivu i standarde izvještavanja, Global Report Initiative (Globalna inicijativa izvještavanja) je razvila svoje standarde za nematerijalno izvještavanje. U svom radu EFRAG se u velikoj mjeri oslanjao na već postojeće standarde tzv. GRI.
Neko bi pomislio da BiH i njene kompanije nisu članice EU i da ne moraju prihvatiti ove standarde. Međutim, finasijski sektor 8banke, investicioni fondovi i sami investitori) su shvatili da ima samo finasijski izvještaji nisu dovoljni za procjenu rizika ulaganja, i počeli su polako za odobravanje finasisjkih sredstava da zahtjevaju pored obaveznih finasisjkih izvještaja i tzv. ne-finasijske izvještaje da bi sagledali buduće opasnosti u kompanija, tj. njihov uticaj na okolinu, rad sa svim zainteresovanim stranama, kao društveni aspekt i način upravljanja u kompaniji, tj. kako se tretiraju zaposleni i kako se njima, kao najvrjednijim resursom upravlja.
Pretpostavka:
Nisu samo finansijski dokazi dovoljni da firma dobro posluje i da je novac investitora pod minimalnim rizikom.
Stoga su se i razvili tzv. GRI standardi i izvještavanje po istim gdje kompanije moraju opisati, i potkrijepiti dokazima sve ono što se ne vidi u finasijskim izvještajima, recimo mnogo prekovremenog rada, rad djece, korupcija, rad sa lokalnom zajednicom i stanovništvom na području kompanije, uticaji na okolinu (voda, zrak, tlo) jer za investitore je vrlo važan reputacijski imidž zbog kojeg kompanija može da uđe u finasijske probleme iako prethodni izvještaji finasisjki govore da se ostvaruje profit.
Deepwater Horizon Oil Spill (2010) – Ekološka katastrofa
Šta se desilo? Naftna platforma BP-a eksplodirala je u Meksičkom zaljevu, uzrokujući jednu od najgorih ekoloških katastrofa u historiji. Kompanija je okrivljena za sigurnosne propuste i loše upravljanje krizom.
Financijski efekat:
Dionice BP-a izgubile su 55% svoje vrijednosti u nekoliko mjeseci.
Više od 65 milijardi dolara u kaznama, nagodbama i troškovima čišćenja.
Gubitak povjerenja potrošača i dugoročna šteta za marku BP-a.
REPUTACIJSKA ŠTETA može rezultirati padovima vrijednosti dionica, tužbama, regulatornim kaznama, gubitkom kupaca i promjenama u vodstvu—ponekad uzrokujući dugoročnu financijsku nestabilnost ili čak bankrot.
Ovdje se može napomenuti da je Bosnalijek potpuno dobrovoljno uveo izvještavanje o održivosti, zatim skoro sve banke koje posluju u BiH. Firme u realnom sektoru koje su u vlasništvu dioničara iz EU također, kao i one koje posluju sa kupcima iz EU. Autoceste FBiH također moraju izvještavati o održivosti zbog načina na koji se autoputevi finansiraju.
ŠTA TREBA URADITI U BIH KOMPANIJAMA
Razmatranja lanca snabdjevanja
Očekivanja partnera iz EU: Od kompanija iz BiH koje su dio lanca snabdjevanja kompanija sa sjedištem u EU može se tražiti da dostave detaljne informacije o održivosti kako bi pomogli svojim partnerima u ispunjavanju obaveza CSRD-a.
Konkurentska prednost: proaktivno usvajanje čvrstih praksi održivosti i izvještavanja može povećati privlačnost bh. preduzeća za partnere iz EU, potencijalno dovodeći do novih poslovnih prilika.
Usklađenost sa standardima EU: bolje usklađivanje
Buduća integracija: Kako BiH teži članstvu u EU, usklađivanje s direktivama EU kao što je CSRD može olakšati lakšu integraciju u tržište EU.
Regulatorna pripremljenost: Rano usvajanje načela CSRD-a može pripremiti poduzeća u BiH za buduće regulatorne zahtjeve, minimizirajući potencijalne poremećaje.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini: Prema posljednjim izvještajima, BiH je postigla napredak u usklađivanju svojih standarda finansijskog izvještavanja s međunarodnim standardima, propisujući korištenje Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) za godišnje i konsolidirane račune. Međutim, još uvijek postoji potreba za imenovanjem jednog nadležnog tijela odgovornog za nadzor izvještavanja o održivosti, u skladu sa zahtjevima pravne stečevine EU. Osim toga, nedostaje inventar administrativnih i tehničkih koraka za preduzeća u cijeloj zemlji, što je bitno za prepoznavanje i ukidanje zahtjeva koji ometaju korporativno izvještavanje o održivosti.
Preporuke za bih preduzeća
Procijeniti izloženost tržištu EU ili finansijskom sektoru iz EU: Odrediti obim poslovanja kompanije unutar EU da bise razumjela primjenjivost CSRD-a.
Poboljšajte prakse održivosti: Razvijati i implementirati sveobuhvatne politike održivosti koje se bave faktorima okoline, društva i upravljanja (ESG).
Uložite u mogućnost izvještavanja: Uspostavite sisteme za prikupljanje, analizu i izvještavanje podataka o održivosti u skladu s Evropskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS).
Uključite zainteresovane strane: proaktivno komunicirati sa partnerima i sudionicima iz EU-a o svojim inicijativama za održivost kako biste izgradili povjerenje i ispunili njihove potrebe za izvještavanjem.Poduzimajući ove korake, bosanskohercegovačka poduzeća mogu ne samo osigurati usklađenost s novonastalim propisima EU, već se također mogu pozicionirati kao odgovorni i konkurentni igrači na evropskom tržištu.