Otvoreni razgovori sa vještačkom inteligencijom ili kako nas vide strana diplomatija, ulagači, međunarodne organizacije, Evropska komisija
Istraživački tim NSRED-a
| Odgovori vještačke inteligencije (AI) |
ChatGPT 
obzirom na iste odgovore dvije AI objavljujemo, radi jednostavnosti, odgovore samo ChatGPT koja više korištene u EU
| 1. Suzbijanje inovativnosti i profesionalne stručnosti |
| Inženjeri i tehničko osoblje obeshrabreni su u predlaganju novih ideja ili rješenja koja narušavaju ustaljenu praksu ili status quo. Donošenje odluka je centralizirano, a politička lojalnost nadmašuje tehničke zasluge. Projekti koji uključuju obnovljivu energiju, energetsku efikasnost ili modernizaciju odgađaju se ili blokiraju ako nisu usklađeni s interesima političkih pokrovitelja. 🔸 Primjer: mlađi inženjer koji predlaže digitalizaciju mreže može biti ignorisan ili čak upozoren da “ne talasa” ako to prijeti uvriježenim ugovorima ili praksama. |
| 2. Psihički pritisak i stres na radnom mjestu |
| Zaposlenici često rade u okruženju hronične neizvjesnosti – ne znaju je li njihov posao siguran zbog promjena vodstva ili političkih preslagivanja. Strah od odmazde dovodi do autocenzure i šutnje, čak i kada se pojave problemi sigurnosti ili efikasnosti. Konstantan stres doprinosi sagorijevanju, anksioznosti i izostanku s posla. 🔸 Rezultat: Zaposlenici “drže pognute glave”, izbjegavajući odgovornost ili inicijativu koja bi mogla privući neželjenu pažnju na njih. |
| 3. Ograničeno napredovanje u karijeri |
| Napredovanja se često temelje na „vezama“ (nepotizam), političkoj pripadnosti ili poslušnosti, a ne na kvalifikacijama i učinku. Talentovani zaposlenici bez političke podrške ostaju zarobljeni u stagnirajućim pozicijama, često zanemareni ili zabačeni. To dovodi do frustracija i velike fluktuacije osoblja, osobito među mlađim i kvalificiranijim osobljem. 🔸 Posljedica: Kvalifikovani stručnjaci često odlaze radi poslova u privatnom sektoru ili migriraju u inostranstvo, što doprinosi rastućem odljevu mozgova u energetskom sektoru BiH. |
| 4. Kultura šutnje i nedostatak odgovornosti |
| Pogreške i neučinkovitosti se prikrivaju umjesto da se rješavaju, jer se zaposlenici više boje krivnje nego samog neuspjeha. Zviždači su zastrašeni ili izolirani, čak i kada iznose opravdanu zabrinutost za sigurnost ili korupciju. Malo je mjesta za iskrene povratne informacije, a interne revizije ili evaluacije često su ispolitizirane ili površne. 🔸 Dugoročni efekat: toksična organizacijska kultura u kojoj sistemski problemi i dalje postoje bez nadzora. |
| 5. Erozija javnog povjerenja i institucionalnog kredibiliteta |
| Kada se zaposlenici u javnom sektoru osjećaju potisnuto, kvalitet usluge opada, a kašnjenja i tehnički kvarovi se povećavaju. Građani su svjedoci vidljivog lošeg upravljanja i korupcije, što narušava povjerenje u javna energetska preduzeća. Javnost počinje povezivati državna preduzeća s neefikasnošćuu, viškom zaposlenih i političkom korupcijom. |
| 6. Propuštene prilike za lični i sektorski rast |
| Zaposlenici se ne potiču, niti se finansira kontinuirano obrazovanje ili sticanje tehničkih certifikata. Prilike za učešće u programima obuke koje finansira EU, radionicama ili radničkim regionalnim projektima propuštaju se zbog straha rukovodstva od gubitka kontrole. Kao rezultat toga, javna elektroenergetska poduzeća u BiH zaostaju za regionalnim kolegama u smislu modernizacije i konkurentnosti. |
| DONOŠENJE ODLUKA JE CENTRALIZIRANO, A POLITIČKA LOJALNOST NADMAŠUJE TEHNIČKE ZASLUGE – ZAŠTO SE TO DOGAĐA? |
| Donošenje odluka u javnim elektroenergetskim preduzećima u Bosni i Hercegovini i dalje je visoko centralizirano i ispolitizirano zbog ukorijenjenih pokroviteljskih mreža, slabih struktura korporativnog upravljanja i aranžmana o podjeli vlasti sadržanih u Daytonskom okviru. U nastavku su navedeni glavni razlozi zašto politička lojalnost tako često ima prednost nad tehničkim zaslugama i znanjima: 1. Etnopolitička podjela moći i pokroviteljstvo Post-Daytonski politički sistem u BiH dodjeljuje ključne položaje – i šire, imenovanja u javnim preduzećima – prema etničkim kvotama i stranačkim dogovorima, a ne prema otvorenom natjecanju. Kao što primjećuje Michael Pugh, “domaće elite … uživaju u privrednom plijenu u svojim geografskim sektorima”, prilagođavajući klijentelizam zarobljavaju javnu imovinu i jačaju kontrolu nad strateškim industrijama poput električne energije. Pozicije kao plijen: Visoke dužnosti u Elektroprivredi BiH, ERS-u i EPHZHB rutinski se dijele stranačkim lojalistima kako bi se nagradila izborna podrška, a ne na osnovu kvalifikacija. Strah od izborne reakcije: Političke stranke na ova preduzeća gledaju kao na izvore prihoda i banke radnih mjesta; oni centraliziraju odluke kako bi osigurali da ugovori i zapošljavanje koriste njihovim mrežama. BPB 2. Slabo korporativno upravljanje i regulatorni nadzor Većina preduzeća u državnom vlasništvu u BiH pati od modela upravljanja koji „nisu u skladu s međunarodnim standardima“, s upravnim odborima i upravom pod direktnom kontrolom ministarstava na nivou entiteta. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a Netransparentni procesi imenovanja: Ne postoji nezavisno povjerenstvo za traženje niti javni poziv za kandidate – radna mjesta dobivaju insajderi. Ovisnost o regulatoru: Entitetski regulatori (FERK, RERS) nemaju potpunu nezavisnost, tako da rijetko osporavaju politički vođene upravljačke odluke. 3. Nedostatak transparentnosti i ljudskih praksi temeljenih na zaslugama Pravila o ljudskim resursima u mnogim javnim preduzećima podređena su stranačkoj hijerarhiji. Bertelsmannov indeks transformacije bilježi kontinuiranu “disfunkcionalnost” BiH koja se temelji na međuetničkom strahu i pokroviteljstvu, što potkopava meritokraciju BTI 2024 Nema jasnih metrika učinka: Direktori nemaju dovoljno poticaja za imenovanje tehnički vještih zamjenika jer su mehanizmi odgovornosti slabi. Niske plate: Nedovoljno plaćeni menadžeri zavise o vanjskoj političkoj potpori za povlastice i ugovorne provizije, pa promovišu one koji garantuju lojalnost. 4. Institucionalizirana averzija prema riziku i “pognuta glava” Budući da se vodstvo mijenja sa svakim političkim preokretom, profesionalci orijentisani na karijeru nauče šutjeti radije nego izazivati nekvalificirane imenovane osobe. Autocenzura: inženjeri i analitičari izbjegavaju predlagati inovacije koje bi mogle ugroziti ukorijenjeni poredak. Odljev mozgova: osoblje s visokim potencijalom odlazi u privatne firme ili u inostranstvo, dodatno smanjujući grupu kandidata s tehničkim vještinama i vezama iznutra. Ukratko, centralizirano donošenje odluka kojim upravljaju etnopolitičke pogodbe, slab nadzor i politike ljudskih resursa vođene pokroviteljstvom stvara okruženje u kojem politička lojalnost rutinski prevladava nad tehničkim zaslugama. Ukoliko se ovi strukturalni poticaji ne reformiraju—jačanjem neovisnih tijela upravljanja, provođenjem transparentnih procesa zapošljavanja i izolacijom regulatora od političkog uticaja—tehnokratska stručnost će ostati po strani u sektoru električne energije u BiH. |
| VODI LI PONAŠANJE „POGNUTA GLAVA“ BOLESTIMA ZAPOSLENIKA I SMANJENJU PLAĆA U BUDUĆNOSTI? |
| ChatGPT je rekao: Da. Kultura “držanja pognute glave” pod upravljanjem temeljenim na strahu može imati direktne zdravstvene uticaje na zaposlenike i dugoročne financijske posljedice za njihove karijere: 1. Hronični stres i zdravlje zaposlenika Psihosomatske bolesti: Stalna tjeskoba, strah od odmazde i čuvanje vlastitog ponašanja kako biste izbjegli pozornost dobro su dokumentirani pokretači hroničnog stresa. S vremenom se to može manifestirati kao glavobolje, gastrointestinalni problemi, poremećaji spavanja, visoki krvni tlak i oslabljeni imunološki sistem. Mentalno zdravlje: Kad zaposlenici osjećaju da ne mogu govoriti – čak ni o sigurnosnim problemima – doživljavaju naučenu bespomoćnost. To povećava rizik od depresije, anksioznih poremećaja i izgaranja. Studije Svjetske zdravstvene organizacije direktno povezuju radna okruženja pod visokim pritiskom s povećanom stopom depresije i kardiovaskularnim bolestima. Izostanak s posla i prezentizam: Radnici pod stresom će vjerojatnije javiti da su bolesni (apsentizam) ili će doći unatoč lošem zdravstvenom stanju, ali rade loše (prezentizam), a oboje narušava ukupnu produktivnost. 2. Karijere u zastoju i niske zarade Propuštene promocije: Ako nikada ne ponudite ideje ili ne preuzmete vidljivu inicijativu – jer se bojite privući negativnu pažnju – vaša izvedba ostaje nevidljiva onima koji donose odluke. U sistemima u kojima napredovanja zavise o tome da vas se “vidi” kao kompetentnog i predanog, nisko profiliranje znači da ćete biti zaobiđeni. Stagnacija plaća: srednjoročno do dugoročno, opetovano propuštanje napredovanja ili pregleda plata na temelju zasluga dovodi do stvarnog smanjenja putanje zarade u usporedbi s kolegama u otvorenijim organizacijama. Odljev mozgova: Zaposlenici s visokim uspjehom često odlaze radi poslova u privatnom sektoru ili migriraju u inostranstvo gdje se njihove vještine priznaju i nagrađuju. Ovaj egzodus dodatno snižava standarde plaća za one koji ostaju, jer ponuda raspoložive radne snage premašuje potražnju. |
| 3. Začarani krug |
 Pritisak da se smanje troškovi → plata se zamrzava ili smanjuje, dodatno narušavajući moral |
| Za zapamtiti!!! Kultura “pognute glave” u privrednim subjektima/institucijama vođenim strahom nije samo moralni problem – ona uzrokuje stvarnu, mjerljivu štetu i zdravlju zaposlenika i dugoročnim primanjima. Razbijanje ovog ciklusa zahtijeva vodstvo koje će poticati psihološku sigurnost, transparentnu metriku učinka i napredovanje temeljeno na zaslugama. |