OECD radionica 29. januara 2025.
Dr.sc. Zinaida Dimitrijević
OECD radionica okupila je kreatore politika iz BiH vlasti, kao i stručnjake Bosne i Hercegovine, privatnog sektora, civilnog društva, akademske zajednice i drugih ključnih učesnika u energetskoj tranziciji, kao dio projekta OECD-a Pravedna tranzicija na zapadnom Balkanu u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (Sida).
Radionica koja ima za cilj da finalizira projekat Pravedne tranzicije na zapadnom Balkanu privešće se kraju sa konačnim izvještajem „Od analize do preduzimanja konkretnih aktivnosti: Scenariji za dostizanje pravedne zelene tranzicije u BiH“. Isti projekat se provodi u svim zemljama zapadnog Balkana. Radionica je pružila dinamičnu platformu za analizu svih zainteresovanih strana, što je rezultiralo navođenjem niza prioritetnih političkih akcija koje se nadograđuju na scenarije politika koje je razvio OECD i usklađuju se s nacionalnim strategijama Bosne i Hercegovine. Identificirane ključne aktivnosti uključuju održivu tranziciju, proizvodnju i cijene energije, energijsko siromaštvo, kao i decentraliziranu energiju i implementaciju.
“Od analize do preduzimanja svih potrebnih aktivnosti: Scenariji za uključivu reformu finansiranja energetskog sektora za zapadni Balkan” je opsežan izvještaj koji konstatuje trenutno stanje energetskog sektora na zapadnom Balkanu, pa tako i BiH, i predlaže svojom analizom provedive/ostvarive strategije za potrebne reforme. Izvještaj naglašava potrebu za značajnim finansijskim ulaganjima za prelaz na privrede koje će emitovati mnogo niži nivo emisije ugljika (CO2), naglašavajući da će promjena u regiji biti kapitalno intenzivna. Procjene sugerišu da je prije 2035. potrebno oko 15 milijardi US$, s oko 10 milijardi US$ za proizvodnju energije i 5 milijardi US$ za prenos i distribuciju.
Za privlačenje privatnih ulaganja, izvještaj naglašava važnost da vlade zapadnog Balkana zauzmu definitivan stav o energetskoj tranziciji s niskim nivoom emisije ugljika i time stvore pravnu sigurnost za ulaganja. To uključuje razvoj strukturiranih planova za energetsku tranziciju, postavljanje ambicioznih Nacionalnih planova, dovršavanje Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) koji jasno definišu ulogu čistih izvora energije, ukidanje subvencija za fosilna goriva i jačanje pravnih i regulatornih okvira za podršku ulaganjima u energetski sektor.
Izvještaj, također, prepoznaje ključnu i hitnu ulogu vlada (zakonodavaca) i multilateralnog finansiranja u ovoj tranziciji. Sugeriše da bi se prihodi ostvareni ukidanjem cijena za energiju koja je niža od troškova proizvodnje, određivanjem cijena za plaćanje emisija ugljika i oporezivanjem zagađivača mogli ponovno uložiti u javne inicijative za proizvodnje koje se temelje na niskim emisijama ugljika. Osim toga, multilateralna podrška, kao što je Ekonomski i investicijski plan Evropske komisije za zapadni Balkan i EBRD-ov Instrument za finansiranje zelene ekonomije (GEFF), identificirani su kao ključne komponente u finansiranju zelenog oporavka.
Ukratko, izvještaj OECD-a pruža detaljnu mapu puta za zapadni Balkan za reformu svojih energetskih sektora kroz implementiranje finansijskih strategija, s ciljem postizanja održive budućnosti sa niskom emisijom ugljika (niska upotreba fosilnih goriva).
Razumijevanje izvještaja OECD-a:
Smanjenje intenziteta emisija ugljika u energetskom sektoru glavni je prioritet za Bosnu i Hercegovinu, koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija od 41,2% do 2030.
Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) služit će kao kamen temeljac politike u naporima za dekarbonizaciju jer BiH se oslanja na čvrsta fosilna goriva. Kao najveći neto izvoznik električne energije u regiji, Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima zbog predstojeće prilagodbe EU-ovog CBAM-a, koji prijeti nametnuti značajne troškove za električnu energiju koja zavisi od proizvodnje iz uglja. Izvještaj OECD-a ispituje kako Zapadni Balkan, uključujući BiH, može reformisati svoje energetske sektore kako bi postigao pravedan i održiv prelaz na zelenu privredu. Naglašava potrebu za značajnim ulaganjima i promjenama politika kako bi se BiH odmakla od fosilnih goriva i usvojila obnovljive izvore energije.
Ovdje je potrebno napomenuti da kada Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA)govori o mogućim ulaganjima u energetski sektor BiH, najavljuje da će postojeće termoelektrane,koje su izgrađene za vrijeme bivše Jugoslavije, raditi još svega 5 do 10 godina.
Konačni Izvještaj OECD-a očekuje se u maju ili junu 2025.godine, sa pretpostavkom održavanja regionalnog sastanka vezano za pravednu tranziciju i potrebne mjere. Mjere će se odnositi:
| Ekonomske mogućnosti: | Prednosti za zaštitu okoline: |
| Prelazak na zelenu energiju može potaknuti investicije i privredu BiH modernizovati. Očekuje se da će ova promjena stvoriti nova radna mjesta u sektorima obnovljive energije, kao što su solarna energija i energija vjetra, te u projektima energijske efikasnosti koja je od iznimnog značaja za energijsko siromaštvo stanovništva i poslovanje privrede. | Smanjenje zavisnosti o uglju i drugim fosilnim gorivima smanjit će zagađenost zraka, što će dovesti do čišćeg zraka i zdravije okoline. Ova promjena može rezultirati poboljšanim javnozdravstvenim rezultatima, poput manjeg broja respiratornih bolesti, i ostalih bolesti koje zagađen zrak pogoršava, što se svakako može izraziti i u novčanim i nenovčanim benefitima. |
| Finansijska ulaganja: | Vladine inicijative: |
| Tranzicija zahtijeva znatna finansijska ulaganja. Procjene sugerišu da BiH treba uložiti oko 6,8 milijardi US$ u sljedećoj deceniji kako bi ublažila uticaje na klimatske promjene i podržala zelenu tranziciju. | Federacija BiH pokrenula je petogodišnji strateški program Zelena tranzicija u suradnji s UNDP-om. Ovaj program ima za cilj uspostaviti sistemski pristup zelenoj tranziciji, usklađujući se sa Zelenom agendom Evropske unije za zapadni Balkan. U dokumentu Evropske Komisije „Novi plan rasta za zapadni Balkan, dio Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta je jedna od 7 ponuđenih mjera. Ova mjera nadovezuje se postojeći rad Energetske zajednice na integraciji regionalnih tržišta što bi moglo olakšati primjenu CBAM-a za električnu energiju. |
| Prelaz koji nikog ne želi ostaviti izvana: | |
| Ključno je da prelaz na zelenu energiju bude pravedan i da sve uključi, osiguravajući da niko ne bude izostavljen. Razvijaju se politike i programi za podršku radnicima i zajednicama koje trenutno zavise o industriji fosilnih goriva, pružajući im prilike za prekvalifikaciju i novo zapošljavanje. | |
Postavlja se pitanje korektnosti informacije koju ima FIPA i brzine naše sposobnosti za ispunjavanje obaveza, kao i posjedovanja potrebnih znanja da se prilagodimo svim ponuđenim, očito obaveznim, promjenama. Navedeno je važno jer EU potiče socioekonomsko približavanje jedinstvenom tržištu EU uz znatnu dodatnu finasijsku pomoć te iste EU. Do nas je.