Objava peta: Kako na poslovanje javnih preduzeća iz domena električne energije utiče nepoznavanje engleskog jezika od strane generalnih direktora i izvršnih direktora?

Otvoreni razgovori s vještačkom inteligencijom ili kako nas vide strana diplomatija, ulagači, međunarodne organizacije, Evropska komisija

Istraživački tim NSRED-a

Odgovori vještačke inteligencije (AI)

ChatGPT

Obzirom na iste odgovore dvije AI objavljujemo, radi jednostavnosti, odgovore samo ChatGPT koja više korištene u EU

Nedostatak znanja engleskog jezika među izvršnim direktorima i članovima nadzornih odbora u sektoru proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini (BiH) može značajno uticati na poslovanje na nekoliko načina. Evo podjele glavnih efekata:

1. Ograničen pristup međunarodnim ulaganjima i partnerstvima

Problem: Mnogi međunarodni investitori i finansijske institucije (npr. EBRD, Svjetska banka, finansijska tijela EU) zahtijevaju komunikaciju na engleskom jeziku. Uticaj: Loše poznavanje engleskog jezika može uzrokovati propuštene prilike za finansiranje ili saradnju na modernizaciji infrastrukture, usvajanju zelene energije ili proširenju kapaciteta.

2. Loša integracija najboljih svjetskih praksi

Problem: Energetska tržišta se brzo razvijaju, posebno u pogledu održivosti i inovacija. Većina globalnih trendova, politika (kao što je EU Green Deal) i tehnička dokumentacija su na engleskom jeziku. Uticaj: Donosioci odluka koji ne razumiju engleski mogli bi imati poteškoća da prate ovaj razvoj događaja, što može dovesti do zastarjelih praksi i sporijeg prilagođavanja globalnim standardima.

3. Nedjelotvorno zastupanje na međunarodnim platformama

Problem: Izvršni direktori i članovi odbora često prisustvuju međunarodnim forumima, raspravama o politikama ili konferencijama. Uticaj: Bez tečnog znanja engleskog, oni bi mogli nedovoljno zastupati interese BiH, ne uspjevaju se efikasno umrežiti ili biti isključeni iz važnih prostora za donošenje odluka.

4. Izazovi usklađenosti i usklađenosti sa propisima

Pitanje: BiH radi na harmonizaciji svog energetskog sektora sa direktivama EU. Većina regulatornih okvira i ažuriranja Energetske zajednice i institucija EU su na engleskom jeziku. Uticaj: Nesporazumi ili kašnjenja u tumačenju ovih pravila mogu dovesti do nepoštovanja ili zastoja reformi.

5. Ometana konkurentnost i inovativnost

Problem: Engleski je često radni jezik u najsavremenijim energetskim istraživanjima, tehnološkom razvoju i komunikaciji sa dobavljačima. Uticaj: Nedostatak znanja engleskog jezika smanjuje izloženost inovacijama i modernim rješenjima, stavljajući bh. kompanije u nepovoljan položaj.

6. Izolacija od regionalnih i globalnih energetskih tržišta

Pitanje: Trgovina energijom, posebno u evropskom kontekstu, zahtijeva blisku saradnju i komunikaciju preko granica. Uticaj: Loše poznavanje engleskog jezika može rezultirati smanjenim učešćem u prekograničnoj trgovini energijom i integracijskim projektima, koji su neophodni za dugoročni rast.

✅ Primjer problema: Javna kompanija za proizvodnju električne energije u BiH pozvana je da postane partner s njemačkom firmom na projektu obnovljive energije koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Projektna dokumentacija, tehničke specifikacije i sastanci se vode na engleskom jeziku. Međutim, generalni direktor i izvršni direktori ne govore dobro engleski jezik. Oni se oslanjaju na zakašnjele prevode i propuštaju ključne rokove. Tokom online sastanaka, komunikacija je neugodna i ograničena, što dovodi do nesporazuma i nepovjerenja. Njemački partner, zabrinut zbog komunikacijskih problema i rizika projekta, odlučuje se povući. Kao rezultat toga, bh. kompanija gubi pristup investiciji od 10 miliona eura i šansu da modernizuje dio svoje zastarjele elektrane obnovljivom tehnologijom..

Štete koje se nanose uspješnom poslovanju

Nedostatak znanja engleskog jezika među izvršnim direktorima i generalnim direktorom javnih kompanija u sektoru proizvodnje električne energije u BiH slabi cjelokupno poslovno okruženje u zemlji. To stvara prepreke međunarodnoj saradnji, usporava usvajanje modernih praksi i ograničava pristup stranim investicijama. Ovo ne samo da ometa konkurentnost i inovativnost, već i jača percepciju BiH kao manje atraktivnog i manje sposobnog mjesta za poslovanje na energetskom tržištu koje se brzo globalizira.

Kako generalni direktor i izvršni direktori gledaju na zaposlenike koji dobro govore engleski jezik u javnim preduzećima BiH?

To je snažno i kompleksno pitanje, koje se dotiče duboke dinamike unutar hijerarhijskih radnih mjesta – posebno u ekonomijama u tranziciji poput BiH. Hajde da to razložimo iskreno i promišljeno:

Zavist i napetost

U nekim slučajevima, da – izvršni direktori ili članovi odbora koji nemaju znanje engleskog mogu se osjećati nesigurno ili ugroženo od strane zaposlenih na nižem nivou koji su kompetentniji u međunarodnoj komunikaciji. Kada mlađi ili “nižerangirani” radnik može upravljati stranim partnerstvima, tumačiti dokumente ili efikasnije predstavljati kompaniju na engleskom, to može narušiti ego i istaći generacijske ili obrazovne praznine. To može dovesti do tihe ozlojeđenosti ili suptilne borbe za moć, posebno u konzervativnim radnim okruženjima gdje je status strogo zaštićen.

Da li su ovi radnici pod mobingom?

U nekim slučajevima, nažalost, da – radnici sa jakim znanjem engleskog jezika mogu doživjeti mobing na radnom mjestu (emocionalno zlostavljanje, isključivanje ili potkopavajuće taktike) kada njihove sposobnosti dovode u pitanje autoritet ili kompetenciju njihovih nadređenih. Ovo može izgledati ovako:   Biti isključeni sa sastanaka kojima bi mogli doprinijeti.   Da njihove ideje budu odbačene ili ukradene. Omalovažavaju se ili im se pridaje manje zasluga za njihov rad. Suočavanje sa suptilnom sabotažom ili tračevima koji imaju za cilj da ih diskredituju.

Zašto se to dešava?

Ovo često dolazi iz nesigurnosti, straha od „zamijene“ ili kulturnog otpora promjenama. U sistemima u kojima se moć čvrsto drži i nije uvijek zasnovana na zaslugama, oni koji donose svježe vještine (kao što je tečno poznavanje engleskog) mogu se posmatrati ne kao prednost, već kao prijetnja.

✅ Primjer problema i šta se može uraditi?: Primjer: U državnoj kompaniji za proizvodnju električne energije u Bosni i Hercegovini, novi direktor se imenuje političkim vezama, a ne zaslugama. Ima ograničeno znanje o modernim energetskim sistemima i ne govori engleski, ali ga podržava vladajuća stranka.   U međuvremenu, jedna od njegovih starijih koleginica je žena sa doktoratom iz oblasti održive energije, međunarodnim iskustvom i tečnim poznavanjem engleskog jezika. Redovno čita energetske propise EU, učestvuje na međunarodnim webinarima i održava veze sa stranim stručnjacima i donatorima.   Uprkos svojim kvalifikacijama, često je isključena iz donošenja odluka, a njeni prijedlozi se odbacuju kao “previše idealistički” ili “nerealni”. Kada međunarodni partneri kontaktiraju kompaniju, direktor insistira da sam odgovori, često pogrešno komunicira ili propušta ključne prilike zbog jezičke barijere. Kompanija gubi priliku da sarađuje na solarnom projektu koji finansira EU zbog loše komunikacije i nedostatka praćenja. Iznutra, rukovodstvo smatra ženu “arogantnom”, jednostavno zato što je dobro obrazovana i samouvjerena. Vremenom se suočava sa suptilnim mobingom: izostavljanjem mejlova, kašnjenjem u odobravanju njenih izveštaja, pa čak i glasinama da je “preambiciozna za ženu”. To stvara toksično radno okruženje u kojem politika nadmašuje stručnost, a talentirani profesionalci se osjećaju obeshrabreno, što dovodi do odliva mozgova i stagnacije u sektoru kojem je hitno potrebna modernizacija. Šta se može uraditi? Da bi ovo popravile, kompanije trebaju: Trening za liderstvo fokusiran na poniznost, saradnju i rast. Kulture zasnovane na zaslugama u kojima se vještine slave, a ne strahuju.   Jasna politika borbe protiv mobinga i podrška radnicima koji se suočavaju s nepravednim tretmanom.

ZAKLJUČAK

Koliku štetu nanosi ovakvo ponašanje, kompaniji i zaposlenima?

Ovakvo ponašanje – gdje nekvalifikovani, politički postavljeni lideri zaobilaze kvalifikovane profesionalce – nanosi duboku i trajnu štetu i kompaniji i njenim zaposlenima. Evo raščlanjivanja: Šteta za kompaniju: Izgubljene prilike: Kompanija može propustiti međunarodno finansiranje, partnerstva i projekte modernizacije jednostavno zato što rukovodstvo ne može komunicirati ili razumjeti ono što se nudi. Neefikasnost i loše odluke: Lideri bez energetske ekspertize donose neinformisane izbore, što dovodi do kašnjenja, zastarjelih strategija ili ulaganja u pogrešne tehnologije. Oštećenje ugleda: Međunarodni faktori gube povjerenje u kompaniju, videći je kao neprofesionalnu, politiziranu i nepouzdanu.   Stagnacija inovacija: Talentovani zaposlenici bivaju istisnuti ili ignorisani, tako da su nove ideje ugašene, a kompanija ne uspijeva da evoluira u skladu sa globalnim trendovima. Odliv mozgova: Visokoobrazovani stručnjaci, posebno žene i mladi, napuštaju kompaniju ili čak zemlju tražeći mjesta gdje se cijene njihove vještine. Šteta za zaposlene: Demotivacija: Kada vještina i znanje ostanu neprepoznati, zaposleni gube motivaciju za djelovanje ili rast unutar kompanije. Uticaj na mentalno zdravlje: Biti podređeni, ignorisani ili nepoštovani – posebno od strane manje kompetentnih nadređenih – dovodi do stresa, pregorijevanja i emocionalnog umora. Toksična kultura: Formira se klima favoriziranja, straha i ogovaranja, gdje je lojalnost važnija od kompetencije. To stvara nepovjerenje među kolegama. Blokirani putevi karijere: Talentovani profesionalci smatraju da je njihov napredak namjerno zaustavljen, posebno ako ugrožavaju status quo ili se smatraju „previše kvalifikovanim“. Dugoročne posljedice: Sporiji zeleni prelaz. Loša međunarodna saradnja. Nezadovoljstvo javnosti državnim uslugama. Generacija stručnjaka koja bira da ode umjesto da vodi.