Dr.sc. Zinaida Dimitrijević
Kako smo najavili ranije, OECD-a u bliskoj saradnji sa nosiocima vlasti zemalja zapadnog Balkana su objavile konačni izvještaj, Cijene energije i subvencije na Zapadnom Balkanu: Reforme za pravednu i zelenu budućnost, koji naglašava ključna razmatranja i za Bosnu i Hercegovinu (BiH) u tranziciji prema održivoj energetskoj budućnosti.
Provođenje ovih reformi može postaviti Bosnu i Hercegovinu na put prema održivijoj, efikasnijoj i pravednijoj energetskoj budućnosti, usklađujući se sa širim regionalnim i globalnim ciljevima održivog razvoja.
Rješavanje složenih reformi navedenih u izvještaju OECD-a—kao što su restrukturiranje subvencija u energetici, usklađivanje tržišnih cijena i prelaz na zelenu energiju—zahtijeva snažne institucionalne kapacitete, političku volju i koordinirano upravljanje.
Ekonomije Zapadnog Balkana učestvuju u globalnoj potrazi za prelazom na zeleniju i zdraviju mješavinu proizvodnog miksa u energetici koja stvara nove mogućnosti i pravedno raspoređuje povezane troškove u društvu. Analiza potvrđuje da finansiranje energetskog sektora u regiji nudi bitne poluge za reformu.
Ovaj Izvještaj OECD-a gradi argumente za kretanje ka manjem broju subvencija za energiju i manjoj regulaciji cijena za fosilan goriva prelazak na manje subvencija za energiju i manje reguliranje cijena fosilnih goriva, uz srazmjernu društvenu podršku za zaštitu ranjive kategorije potrošača. Analiza istražuje političke scenarije, uključujući i iz rodne (spolne) perspektive.
| Ključni zaključci za Bosnu i Hercegovinu | |
| Reforma subvencija u energetici | Između 2018. i 2023., ekonomije zapadnog Balkana dodijelile su oko 5,8 milijardi eura u transferima i kreditima energetskom sektoru, uglavnom sa ciljem podupiranja fosilnih goriva. Ovaj pristup jeste održao niže cijene električne energije u poređenju sa drugim evropskim zemljama, ali također je održao i oslanjanje na fosilna goriva i nametnuo fiskalna opterećenja. Za BiH, revidiranje ovih subvencija kako bi se odražavali stvarni tržišni troškovi može smanjiti fiskalne rizike, podstaći konkurenciju i osloboditi resurse za zelena ulaganja. |
| Usklađivanje cijena s tržišnim uslovima | Prilagođavanje cijena energije tako da odražavaju stvarne troškove i tržišnu dinamiku je ključno. Takvo usklađivanje može smanjiti potrebu za direktnim subvencijama, ublažiti fiskalne rizike i promovisati konkurentnije energetsko tržište. |
| Olakšavanje zelene tranzicije | Izvještaj naglašava da su reforme energetskih subvencija i cijena ključne za olakšavanje tranzicije na zelene i održive energetske sisteme u regiji. Za BiH to znači ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energijske efikasnosti kako bi se ispunili ciljevi zaštite okoline i osigurala dugoročna održivost. |
| Poboljšanje spremnosti energetskog sistema: | Priprema energetskog sistema za rast, ali sa niskim nivoom emisije ugljika (karbona) uključuje procjenu potpore Vlade energetskom sektoru i procjenu finansijskog efekta. Za BiH to podrazumijeva mapiranje i procjenu trenutnih subvencija i mehanizama podrške kako bi se identificirala područja za reformu i ulaganja u tehnologije s niskom emisijom ugljika. |
Smanjenje intenziteta emisije ugljika je glavni prioritet za Bosnu i Hercegovinu, čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih gasova za 41,2% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu. Reforma energetskog tržišta može pomoći u stvaranju uslova i raspoloživosti resursa potrebnih za ovu tranziciju. Trenutno niske cijene energije i povezane subvencije najviše pogoduju bolje stojećim domaćinstvima i ometaju efikasnost i efikasnu tranziciju. Izvještaj daje popis takvih mjera i razvija scenarije za analizu uticaja reforme energetskog tržišta na cijene, domaćinstva i privredu. Također analizira socijalne transfere i kako bi se postojeći programi mogli unaprijediti da se ublaže negativne socijalne posljedice reforme. Oslanjajući se na analitičke rezultate i razmjenu znanja između kolega s ključnim učesnicima u Bosni i Hercegovini, ističe se pet ključnih preporuka za reformu energetskog sektora u Bosni i Hercegovini:
| – približavanje tržišnim cijenama, – priprema sistema za određivanje cijena ugljika (CBAM), – promovisanje demokratizacije proizvodnje energije, – rješavanje pitanja energetskog siromaštva i zaštita ranjivih potrošača te – jačanje provođenja Nacionalnog plana za klimu i energiju (NECP)-a na svim nivoima upravljanja. |
Fiskalna potpora u Bosni i Hercegovini daje trenutno prednost fosilnim gorivima
🔍 Najvažnija razmatranja:
- Institucionalni kapacitet
Fragmentirana politička struktura BiH (s višestrukim nivoima vlasti u entitetima poput Federacije BiH i Republike Srpske) često rezultira sporim provođenjem politike i poteškoćama u koordinaciji. Mnoge energetske odluke još uvijek su pod uticajem ili se izvršavaju na nivou entiteta, što komplikuje jedinstvene reformske napore na državnom nivou. Tehnička stručnost unutar ministarstava i agencija ograničena je u nekim područjima, posebno oko sistema obnovljive energije, finansiranja klimatskih promjena i modeliranja uticaja subvencija.
- Politička volja
Duboke reforme, posebno ukidanje ili preusmjeravanje subvencija, često se suočavaju s otporom političkih aktera koji se boje reakcije javnosti ili se protive reformama usklađenim s EU-om. Cijene energije i subvencije politički su osjetljive, a čelnici možda oklijevaju poduzeti hrabre korake prije izbora ili bez zagarantovane javne podrške.
- Upravljanje i transparentnost
Prijašnje procjene EU-a i drugih međunarodnih institucija ukazale su na zabrinutost oko transparentnosti, klijentelizma i sporih reformi u energetskom sektoru. Bez jačih antikorupcijskih zaštitnih mjera i poboljšanog regulatornog nadzora, reforme bi se mogle pogrešno primijeniti ili da se u potpunosti odustane.
- Vanjska podrška i pritisak
Proces pristupanja EU-u, stalna tehnička pomoć međunarodnih tijela (poput OECD-a i Energetske zajednice) i pristup zelenim mehanizmima finansiranja čine pritisak i podršku reformama. Međutim, provođenje uveliko zavisi o lokalnom vlasništvu i lokalnim akcijama – ne samo međunarodnim preporukama.
🧭 Što bi to omogućilo?
Kako bi uspjeli s preporučenim reformama u Izvještaju OECD-a, sadašnji učesnici (donosioci odluka) bi trebali:
- Izgraditi međuentitetske mehanizme koordinacije s jasnim mandatima.
- Ulagati u institucionalne kapacitete, uključujući obuku osoblja i unapređenje regulatornih tijela.
- Transparentno uključiti javnost kako bi se objasnile dugoročne dobrobiti reforme i izgradila društvena podrška.
- Iskoristiti EU i međunarodna sredstva koja su uslovljena jasnim reformskim prekretnicama.
- Imenovati i osnažiti ljude s iskustvom u provođenju složenih reformi politika.
| ✅ Zaključak: Dok se trenutna upravljačka struktura u BiH suočava sa značajnim strukturalnim i političkim izazovima, provođenje preporuka OECD-a nije nemoguće. Međutim, to bi vjerojatno zahtjevalo snažnu vanjsku podršku, veću međuentitetsku saradnju i promjenu političkog opredjeljenja prema dugoročnom održivom razvoju umjesto kratkoročnog populizma. Bez tih koraka, reforme bi mogle biti odgođene, postupno ili nedovoljno provedene. Ako rukovodstvo i vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) ne provedu potrebne reforme energetskog sektora, posebno u javnim preduzećima u energetici, posljedice za zaposlenike—posebno u pogledu plata, sigurnosti posla i radnih uslova—mogle bi biti ozbiljne i dugotrajne. |